Proizvođači kornišona ponovo zatražili pomoć države

Na konferenciji za novinare Grupacije poizvođača kornišona Tuzlanskog kantona koja je održana danas u Tuzli istaknuto je da na tržištu EU naša proizvodnja kornišona bez državnih poticaja gubi konkurentnost, jer proizvođači kornišona u EU imaju na raspolaganju “plavi” dizel i podsticajne mjere po hektaru zasađenog kornišona.

Kako su naveli članovi Grupacije, vlasnici firmi proizvođača, prerađivača i izvoznika kornišona, situacija u ovoj oblasti je izuzetno teška i još od januara su uočene naznake alarmantnog stanja u izvozu kornišona, a organizatori proizvodnje kornišona i njihovi kooperanti zbog nemogućnosti plasmana primorani su da dio proizvodnje ostane neubran ili da ga bace na smeće.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju Kantonalne privredne komore Tuzla Suad Selimović izjavio je da je trenutna situacija takva da je ugroženo poslovanje brojnih firmi koje se bave proizvodnjom kornišona, a uzgajivači su zbog smanjenje potražnje iz EU za ovim proizvodom, obaranja cijena, nepoštovanja dogovora i ugovora o otkupu prinuđeni da uništavaju ogromne količine ovog proizvoda.

– Pogođeni su proizvođači u Krajini, Tuzlanskom kantonu, u dijelovima oko Doboja, ali i uzgajivači kornišona iz drugih krajeva BiH. Apsurd je veći uz činjenicu da, u trenutku kada u BiH propadaju stotine tona kornišona, država na godišnjem nivou uvozi 2.500 tona kornišona i krastavca – izjavio je Selimović.

Na sastanku je istaknuto da, u vremenu kada druge zemlje štite svoje poljoprivredne proizvođače, u Bosni i Hercegovini oko 7.000 porodica koje se bave uzgojem kornišona, ili oko 30.000 ljudi koji žive od tog posla, nemaju sigurnu budućnost.

Kako do sada iz nadležnih institucija nije bilo podrške niti pomoći, neophodno je da dođe do zaokreta, da budu učinjene konkretne mjere na zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje, a u konkretnom slučaju, da budu spašene od propadanja firme koje se bave uzgojem kornišona u BiH, saopćeno je iz Kantonalne privredne komore Tuzla.