U ponedjeljak počinje sudski spor po tužbi 8.000 Srebreničana protiv Holandije

U ponedjeljak, 7. aprila, pred sudom u Den Haagu u Holandiji počet će sudski proces po tužbi 8.000 preživjelih i predstavnika žrtava genocida u Srebrenici 1995. godine protiv države Holandije čiji vojnici su u vrijeme zločina nad Bošnjacima u okviru mirovnih snaga Ujedinjnenih naroda bili zaduženi čuvanje mira u tzv. “zaštićenoj zoni Srebrenica”, prenosi Anadolu Agency (AA).

Cilj tužbe je u građanskoj parnici utvrditi odgovornost Holandije za zločine i genocid nad Srebreničanima

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa, zajedno sa predstavnicima još 13 udruženja žrtava rata, u nedjelju, 6. aprila, putije u Den Haag, kako bi prisustvovala početku suđenja.

Proces je počeo prije 13 godina, kada su se predstavnici žrtava prvi put sreli sa svojim advokatima u Mostaru.

“Nama je ta tužba važna kako bi oni priznali i naučili na svojoj grešci te kako bi nam isplatili odštete. Živote naše djece niko nikakvim parama ne može platiti, ne postoji taj novac. Ali, trebaju platiti za našu patnju i bol, kao i za izgradnju muzeja genocida u Srebrenici. Ako Željeznice Njemačke i dan-danas, nakon 70 godina, isplaćuju odštetu porodicama jevreja koje su tokom Drugog svjetskog rata odvozile u smrt, neka plate i Holanđani”, istakla je Subašić.

Spor pred holandskim sudom uime Srebreničana vodit će jedna velika advokatska kuća u Amsterdamu.

Subašić kaže kako im je, nakon odbijenice u tužbi protiv Ujedinjenih nacija pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, rečeno da UN ne može odgovarati te da je svu komandnu odgovornost, zapravo, preuzela holandska vlada.

“Ako je Srebreničanin Hasan Nuhanović dobio tužbu protiv države Holandije, onda možemo i mi. Ako su prihvatili njegovu tužbu, onda moraju odgovarati i za sve ljude koji su nestali padom Srebrenice i one koji su stradali u genocidu”, smatra Subašić.

Predstavnici žrtava prisustvovat će početku suđenja u ponedjeljak samo u svojstvu posmatrača, dok će u daljem postupku 11 majki biti pozvano kao svjedoci.

“Kada nas sud pozove da svjedočimo, nama će tada biti potrebna moralna podrška i medija, i političara, i običnih građana, i nevladinih organizacija. U Haag će tada doputovati i neke nevladine organizacije iz Švicarske te Majke za mir iz Francuske i Belgije, kako bi nam pružili podršku. Čitajući vijesti o ovom suđenju, ove organizacije su izrazile želju da dođu i pruže nam podršku”, rekla je Subašić, izrazivši nadu da će njihova tužba imati pozitivan kraj.

“Da nije Hasan dobio, ne bismo se ni mi nadali. Međutim, zahvaljujući hrabroj odluci pojedinih tužilaca i mi se sada nadamo da će biti hrabra odluka i za druge. Ne može na istom mjestu biti jedan čovjek vredniji od drugoga. I Hasanovi otac i brat su bili pod zaštitom UN-a, pa su stradali. Kao što su pod zastavom UN-a stradali i moj sin, Kadin sin, i svi drugi sinovi, muževi, očevi, braća”, naglasila je Subašić.

Guzin: Advokatski tim radi 14 godina na predmetu

Član advokatskog tima koji zastupa tužbu Srebreničana protiv Holandije Semir Guzin, u razgovoru za AA kazao je advokati na ovom predmetu rade 14 godina te da taj slučaj ne bi preuzeli da ne očekuju uspjeh.

“Radi se o građanskoj parnici, tužbi 8.000 majki Srebrenice protiv države Holandije. Cilj postupka jeste utvrđivanje odgovornosti u građansko-pravnom smislu države Holandije za zločin i genocid koji se desio u Srebrenici”, rekao je Guzin.

Presuda u slučaju Hasana Nuhanovića bit će od koristi i u ovom predmetu, kaže Guzin, iako se ne radi o potpuno istom slučaju, jer je Nuhanović je bio i uposlenik UN-a.

“Svakako se dobar dio te presude može iskoristiti i u našem slučaju. Ona je ohrabrujući znak i u našem predmetu”, kaže advokat Guzin.

Tokom proteklih 14 godina advokatski tim je pokušavao postići određeni dogovor sa Holandijom, ali nije bilo pozitivnog odgovora sa druge strane.

“Ja ne očekujem ovdje dogovor prije nego što bude donesena prvostepena presuda. Tek nakon donošenja prvostepene presude, u kontekstu presuda koje su pozitivne u predmetu Nuhanović, moglo bi se govoriti o eventualnoj nagodbi”, zaključio je Guzin.