U subotu pohod Josipovo do vrha Bjelašnice

Spomendan svetog Josipa planinari će obilježiti tradicionalnim subotnjim pohodom do najvišeg vrha Bjelašnice.

U organizaciji Hrvatskog planinarskog društva “Bjelašnica” iz Sarajeva ljubitelji prirode će na tradicionalnom pohodu “Josipovo” pješačiti pravcem Grkarica – Kosov do – Bivak i stići na najviši vrh Bjelašnice – Opservatorij, na 2.067 metara nadmorske visine.

Polazak je ispred Zemaljskog muzeja u subotu, 21. marta u 7 sati, a prijave za pohod se primaju u prostorijama HPD “Bjelašnica”, ul. Maršala Tita 56 (pasaž kod Kamernog teatra 55).

Pohod Josipovom stazom na najviši vrh Bjelašnice organizira se od 1936. godine. U analima sarajevskog HPD “Bjelašnica” je zabilježeno da je među članovima tog planinarskog društva njih 40 imalo ime Josip. Od 1918. do 1934. godine čuvar objekta Opservatorija na Bjelašnici bio je Josip Schaffer.

“Josipovo” je jedan od najstarijih planinarskih pohoda na ovim prostorima, a organizira se povodom 19. marta, spomendana svetog Josipa.

Sveti Josip, muž Marijin zakonski je otac Isusov. Kršćani slave Josipa, kao sveca  kojem je Bog povjerio da bude glava nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo Isusovo utjelovljenje. Bio je pobožan čovjek, znao je ići pravim putem. Imao je plemenitu dušu. Primio je Mariju i Isusa pod svoj krov, pratio ih kroz život i branio, prehranjivao ih je radom svojih ruku.

Sveti Josip je zaštitnik bolesnika i umirućih i uzor porodičnog života.

Odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. godine proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda. Nacionalno svetište svetog Josipa je u Karlovcu na Dubovcu.

U Sarajevu Katolički školski centar nosi ime sveti Josip i danas prigodnim sadržajima obilježava svoj dan.

I crkva u centru Sarajeva  na Marijin Dvoru, izgrađena pred Drugi svjetski rat, nosi ime sv. Josip. Tada je nadbiskup Šarić na tom prostoru osnovao i Župu sv. Josipa. Crkvu je u neoromaničkom stilu projektovao arhitekta Karlo Paržik.